Nedavno je Robin Griffin, potpredsjednik za metale i rudarstvo u Wood Mackenzieju, rekao: “Predvideli smo značajan manjak bakra do 2030. godine.”On je to pripisao uglavnom tekućim nemirima u Peruu i rastućoj potražnji za bakrom iz energetskog tranzicijskog sektora.
Dodao je: „Kad god postoje politički nemiri, postoji niz uticaja.A jedan od najočitijih je da će se rudnici možda morati zatvoriti.”
Peru je potresen protestima otkako je bivši predsjednik Castillo svrgnut u suđenju za opoziv prošlog decembra, što je uticalo na rudarstvo bakra u zemlji.Na ovu južnoameričku zemlju otpada 10 posto globalne ponude bakra.
Osim toga, u Čileu – najvećem svjetskom proizvođaču bakra, koji čini 27% globalne ponude – proizvodnja bakra je u novembru pala za 7% na godišnjem nivou.Goldman Sachs je u zasebnom izvještaju 16. januara napisao: “Sve u svemu, vjerujemo da će se proizvodnja bakra u Čileu vjerovatno smanjiti između 2023. i 2025. godine.”
Tina Teng, tržišna analitičarka u CMC Markets, rekla je: „Ekonomija koja se ponovo pokreće imat će značajan utjecaj na cijene bakra jer poboljšava izglede za potražnju i dodatno će povećati cijene bakra zbog nestašice ponude u pozadini tranzicije čiste energije koja čini teže rudarenje.”
Teng je dodao: „Nestašica bakra će trajati sve dok ne dođe do globalne recesije izazvane trenutnim vetrovima, verovatno 2024. ili 2025. Do tada bi se cene bakra mogle udvostručiti.
Međutim, ekonomistkinja istraživanja Wolfe Research Timna Tanners rekla je da očekuje da aktivnost proizvodnje bakra i potrošnja neće doživjeti "ogromnu eksploziju" kako se azijske ekonomije oporavljaju.Ona vjeruje da širi fenomen elektrifikacije može biti veći osnovni pokretač potražnje za bakrom.
Vrijeme objave: Sep-07-2023