Nedavno je Robin Griffin, potpredsjednik za metale i rudarstvo u kompaniji Wood Mackenzie, izjavio: „Prognoziramo značajan nedostatak bakra do 2030. godine.“ To je uglavnom pripisao stalnim nemirima u Peruu i rastućoj potražnji za bakrom iz sektora energetske tranzicije.
Dodao je: „Kad god postoje politički nemiri, postoji niz posljedica. A jedna od najočitijih je da će rudnici možda morati biti zatvoreni.“
Peru potresaju protesti otkako je bivši predsjednik Castillo smijenjen u postupku opoziva prošlog decembra, što je uticalo na rudarstvo bakra u zemlji. Ova južnoamerička zemlja čini 10 posto svjetske ponude bakra.
Osim toga, Čile – najveći svjetski proizvođač bakra, koji čini 27% globalne ponude – zabilježio je pad proizvodnje bakra od 7% u odnosu na prethodnu godinu u novembru. Goldman Sachs je u posebnom izvještaju od 16. januara napisao: „Sveukupno, vjerujemo da će se proizvodnja bakra u Čileu vjerovatno smanjiti između 2023. i 2025. godine.“
Tina Teng, tržišna analitičarka u CMC Markets, izjavila je: „Ponovno pokretanje azijske ekonomije imat će značajan utjecaj na cijene bakra jer poboljšava izglede potražnje i dodatno će potaknuti rast cijena bakra zbog nedostatka ponude u kontekstu tranzicije na čistu energiju koja otežava rudarstvo.“
Teng je dodao: „Nestašica bakra će trajati sve dok ne dođe do globalne recesije uzrokovane trenutnim nepovoljnim okolnostima, vjerovatno 2024. ili 2025. godine. Do tada bi se cijene bakra mogle udvostručiti.“
Međutim, Timna Tanners, ekonomistica kompanije Wolfe Research, izjavila je da očekuje da proizvodnja i potrošnja bakra neće doživjeti "ogroman pad" kako se azijske ekonomije budu oporavljale. Vjeruje da bi širi fenomen elektrifikacije mogao biti veći fundamentalni pokretač potražnje za bakrom.
Vrijeme objave: 07.09.2023.